Please fill free to lisen music until you read blog :-)
Showing posts with label Climate finance. Show all posts
Showing posts with label Climate finance. Show all posts

Climate Finance

Climate Finance


From Wikipedia, the free encyclopedia
Jump to navigation Jump to search
Climate finance refers to finance for climate change related activities. Though the coverage is wide but the United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC) Standing Committee on Finance has defined it as “finance that aims at reducing emissions, and enhancing sinks of greenhouse gases and aims at reducing vulnerability of, and maintaining and increasing the resilience of, human and ecological systems to negative climate change impacts.”[1]
The 21st Conference of Parties (COP) to the United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC), held in Paris in 2015, introduced a new era for climate finance, policies, and markets. The Paris Agreement has defined a global action plan to put the world on track to avoid dangerous climate change by limiting global warming to well below 2°C above preindustrial levels.
It includes Climate financing channeled by national, regional and international entities for climate change mitigation and adaptation projects and programs. They include climate specific support mechanisms and financial aid for mitigation and adaptation activities to spur and enable the transition towards low-carbon, climate-resilient growth and development through capacity building, R&D and economic development.[2] The term has been used in a narrow sense to refer to transfers of public resources from developed to developing countries, in light of their UN Climate Convention obligations to provide "new and additional financial resources", and in a wider sense to refer to all financial flows relating to climate change mitigation and adaptation.[3][4]

Flows of climate finance[edit]

Financial flows for climate change mitigation and adaptation in developing countries
A number of initiatives are underway to monitor and track flows of international climate finance. Analysts at Climate Policy Initiative have tracked public and private sector climate finance flows from a variety of sources on a yearly basis since 2011. In 2015, they estimated that climate finance reached $437 billion.[5] This work has fed into the United Nations Framework Convention on Climate Change Biennial Assessment and Overview of Climate Finance Flows [6] and the IPCC Fifth Assessment Report chapter on climate finance. This and other research suggests a need for more efficient monitoring of climate finance flows.[7] In particular, they suggest that funds can do better at synchronizing their reporting of data, being consistent in the way that they report their figures, and providing detailed information on the implementation of projects and programmes over time.
The estimates of the climate finance gap - that is, the shortfall in investment - vary according to the geographies, sectors and activities included, timescale and phasing, target and the underlying assumptions. The 2010 the World Development Report preliminary estimates of financing needs for mitigation and adaptation activities in developing countries range from USD 140-175 billion per year for mitigation over the next 20 years with associated financing needs of USD 265-565 billion and USD30 – 100 billion a year over the period 2010 - 2050 for adaptation.[8] The International Energy Agency’s 2011 World Energy Outlook (WEO) estimates that in order to meet growing demand for energy through 2035, USD 16.9 trillion in new investment for new power generation is projected, with renewable energy (RE) comprising 60% of the total.[9] The capital required to meet projected energy demand through 2030 amounts to $1.1 trillion per year on average, distributed (almost evenly) between the large emerging economies (China, India, Brazil, etc.) and including the remaining developing countries.[10] It is believed that over the next 15 years, the world will require about $90 trillion in new infrastructure – most of it in developing and middle-income countries [11]. The IEA estimates that limiting the rise in global temperature to below 2 Celsius by the end of the century will require an average of $3.5 trillion a year in energy sector investments until 2050. [11]

Multilateral climate finance[edit]

The multilateral climate funds (i.e. governed by multiple national governments) are important vehicles for disbursing climate finance. The largest multilateral climate funds are the Green Climate Fund, Adaptation Fund, Climate Investment Funds and Global Environment Facility. In 2016, these four funds approved $2.78 billion of project support. India received the largest total amount of single-country support, followed by the Ukraine and Chile. Tuvalu received the most funding per person, followed by Samoa and Dominica. The US is the largest donor across the four funds, while Norway makes the largest contribution relative to population size.[12] Most multilateral climate funds use a wide range of financing instruments, including grants, debt, equity and risk mitigation options. These are intended to crowd in other sources of finance, whether from domestic governments, other donors or the private sector.
The Green Climate Fund is currently the largest multilateral climate fund, and climate change and development practitioners alike are focused on seeing these resources flow.
Climate financing by the world’s six largest multilateral development banks (MDBs) rose to a seven-year high of $35.2 billion in 2017. According to IRENA, the global energy transition could contribute $19 trillion in economic gains by 2050.

Private climate finance[edit]

Public finance has traditionally been a significant source of infrastructure investment. However, public budgets are often insufficient for larger and more complex infrastructure projects, particularly in lower-income countries. Climate-compatible investments often have higher investment needs than conventional (fossil fuel) measures,[13] and may also carry higher financial risks because the technologies are not proven or the projects have high upfront costs.[14] If countries are going to access the scale of funding required, it is critical to consider the full spectrum of funding sources and their requirements, as well as the different mechanisms available from them, and how they can be combined.[15] There is therefore growing recognition that private finance will be needed to cover the financing shortfall.
Private investors could be drawn to sustainable urban infrastructure projects where a sufficient return on investment is forecast based on project income flows or low-risk government debt repayments. Bankability and creditworthiness are therefore prerequisites to attracting private finance.[16] Potential sources of climate finance include commercial banks, investment companies, pension funds, insurance companies and sovereign wealth funds. These different investor types will have different risk-return expectations and investment horizons, and projects will need to be structured appropriately.[17]
Governments have a range of financing and funding mechanisms available to secure finance from private investors, including equity, debt, grants or risk mitigation instruments such as guarantees. Some of these instruments will be used routinely as part of a government’s funding base; others may be deployed to mobilise the investment for a specific climate project.

See also[edit]


Climate-KIC Chalange Zaječar

Pomozi gradu #Zajecar da pronadje rešenja za neke od najtežih klimatskih izazova u svetu. Klimatske promene utiču na svaki grad na svakom kontinentu. Sve je više poremećaj ekonomije i utiče na ljudsko zdravlje. Prvobitno konceptualizovan kao 24-satni hackathon od strane Climate-KIC-a, #Climathon je odahnula kao globalni pokret, angažujući građane na klimatskim akcijama - i pružajući gradovima stalnu podršku na jedinstvenim izazovima sa kojima se suočavaju.

Građani, gradski zvaničnici i partneri se povezuju pod zajedničkom vizijom za zdraviji grad, koji se manifestuje u 24-satnom hakatonu kako bi pronašao inovativna gradska rešenja.







clock diagram revised_2.png
Climate-KIC podržan od EIT, deo Evropske Unije.

U nastavku prikazana je Mapa 1. grad Zajecar: Plan regulacije predlozi i Divlje deponije smeća grad Zaječar. Markirana je nova industrijska zona na Vanjinon jazu. Markirane su obilaznice i putevi, uključena je baza svetskih automobilskih kompanija i dobavljača opreme u Evropi.

Predlog: Uraditi e-gov Data Center Zajecar. IT sistem za upravljanje gradom kako bi se povećala mobilnost. Uključiti dobre primere e-gov: Cloud Computing Environement;



Mapa 1. grad Zaječar


DOBRI PRIMERI:

ECOMONDO: Sve ideje Climathon 2017 za pametne i izdržljive gradove

Klimatizacija i komunikacija Climathon Uticaji Urbano planiranje Urbana otpornost na klimatske promjene Rizici vezani za klimatske promjene Klimatski izazovi Održivi razvoj.

U Bolonji, aplikacija koja dozvoljava kompanijama da poboljšaju putanju puteva zaposlenih, pomažući im da izaberu manje zagađene puteve, na Venecijanskim specijalnim plivajućim platformama kako bi vratili "zelenu" u lagunu. Ovo su dva od 18 pobjedničkih Climathon projekata , 24-satni maraton koji predlažu korisne ideje za borbu protiv klimatskih promjena, predstavljene na Ecomondo (Fiera di Rimini) na forumu u kojem vodi geolog Mario Tozzi. Ovaj događaj organizuje Climate-KIC, evropska javno-privatna zajednica za borbu protiv klimatskih promjena, koordinirana u našoj zemlji od strane Climate-KIC Italy sa sjedištem u Bolonji.

Ovo uključuje pobedničke ideje Climathona u Leče, Veneciji, Sasariju i Bolonji, u kojima je učestvovalo i učešće CMCC-a.

Nakon prezentacija, predstavnici lokalnih institucija kao što su Regionalni savjetnik za zaštitu životne sredine regije Sardinija, Donatella Spano i savjetnici za životnu sredinu opštine Ćezena, Francesca Lucchi i opština Sassari Fabio Pinna razgovarali su s Angelicom Monako (direktor klime - KIC Italija) i Mauro Buonocore (Fondacija CMCC - Evro-mediteranski centar za klimatske promjene) o tome kako uključiti građane u borbu protiv klimatskih promjena.

Među pobedničkim projektima klimantskog maratona u 18 italijanskih gradova nalazi se "LinkShiftShare" , pobednički projekat Klimathon iz Lečea, gde se tema izaziva obalnom erozijom i zaštitom i razvojem obala. Ideja je da u okviru obalnog područja stvorimo integrisano upravljanje protokom vozila, pristupom na more, prirodnom prirodnom okruženju i tipičnim aktivnostima mjesta.

U Veneciji je odlikovao "Podići prije porasta nivoa mora" , koji integriše stvaranje umetničkih instalacija koje se mogu pretvoriti u platforme kako bi se u slučaju vanrednog stanja ugostili ljudi sa projektom društvenog i urbanog oporavka starih zgrada.

Dva projekta dobila su u Bolonji, prva je "Zefiro" , digitalna platforma koja omogućava kompanijama da svojim zaposlenima pruže aplikaciju za bolje upravljanje kućnim radom i drugim putovanjima. To je kako bi se ljudima omogućilo da izbjegnu zagađene ulice, trgovine ljudima ili bez "urbanih zelenih".

"Ostani cool" , s druge strane, usluga koja koristi klimatske i geografske podatke Kopernika i drugih urbanih baza podataka, identifikuje, mapira i komunicira položaj "hladnih mesta", tj. Parkova, muzeja i mjesta kulture, gdje "Uzmi utočište" tokom vrelih talasa. "Ostanite kul" namenjen je prvenstveno ljudima koji su krhki sa stanovišta zdravlja i / ili socijalno isključeni.

U Sassari projektu "Zeleni u vezu" dodeljena je aplikacija koja želi da promoviše zajednički model upravljanja za razvoj zelenih površina u istorijskom centru grada. Konkretno, projekat ima za cilj poboljšanje unutrašnjih bašti istorijskih domova privatnih građana i povezivanje među njima i sa javnim područjima, u cilju stvaranja zelenih puteva visoke vrijednosti životne sredine unutar grada.

"Walk on" je predlog koji je osvojio izazov u Salernou i ima za cilj poboljšanje mobilnosti i smanjenje zagađenja tokom gradske manifestacije "Luci d'Artista". Ideja uključuje upotrebu tepisona od reciklirane gume da pretvori kinetički pokret hiljada posjetilaca u električnu energiju. "Pametni tepih" će biti povezan sa aplikacijom (Tap @ Ap), koja će omogućiti informacije u realnom vremenu o broju preduzetih koraka, stvaranju energije i emisijama koje su izbegnute u pogledu CO2, uslova saobraćaja i mnogo više .


"Io cammino" je pobednički projekat Klimathona u Ferari. Cilj je da zajedno sa obrazovnim institucijama stvori sistem koji transformiše (pešake) pešačke rute (školski autobus peške) u igru (kako bi se podstakao razvoj ponašanja osjetljivih na pitanja održivosti još od detinjstva.

U Kaljariju izazov je dobio "Bird" , koji je razvio multifunkcionalni model urbane zelene infrastrukture.

U Napulju razvijeni koncept se fokusira na sposobnost prirode da se brani. Projekat podrazumeva sijanje čempresa u pufernim područjima radi sprečavanja ili usporavanja požara. U stvari, ova drveća su bogata vodom.

U Firenci je osnovan "Stapp Project" , aplikacija koja "uzbuđuje" turiste poštujući vodu i otpornost. Projekat Naide u Ćeseni je nagrađen od strane žirija, čiji je cilj razvoj rešenja za uštedu vode.

U Trentinu je Climathon osvojio tim "Dec € Uro" , koji je predložio stvaranje stabilnog senzora za detekciju podataka o vodama na terenu, koji se zatim prenose u realnom vremenu kontrolnim centrima.

Klima-KIC je najveće javno-privatno partnerstvo na ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama koje čine kompanije, akademske institucije i javni organi sa preko 200 evropskih partnera. Climate-KIC je jedna od zajednica znanja i inovacija koju je pokrenuo EIT, Evropski institut za inovacije i tehnologiju. Od 2016. godine podružnica Climate-KIC Italije aktivno je koordinirala aktivnosti u nacionalnom kontekstu.

Klima-KIC je najveće javno-privatno partnerstvo na ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama koje čine kompanije, akademske institucije i javni organi sa preko 200 evropskih partnera. Climate-KIC je jedna od zajednica znanja i inovacija koju je pokrenuo EIT, Evropski institut za inovacije i tehnologiju. Od 2016. godine podružnica Climate-KIC Italije aktivno je koordinirala aktivnosti u nacionalnom kontekstu.


Pet stvari koje trebate znati prije vašeg prvog Hackathona:

(1) na linku: https://www.climate-kic.org/projects/ možete pretražiti projekte po ključnoj reči.

Luka Vojvodić
Primer start up:

Sonja Jović
Primer start up:

Nikola Šarčević
Primer start up:

Violeta Jovanović

Darko Milošević

Dijjana Miljković


Contact Form

Name

Email *

Message *

Darko Milosevic, Ph.D.

Call Centar

Promotivna akcija kako dobiti besplatni website turistickog objekta traje do kraja 2011. god i ukljucuje oglasavanje u dva CRS-a (www.booking-hotels.biz i www.telenetholidays.com), sa besplatnim koriscenjem usluga oglasavanja max 1 vesti mesecno u trajanju od 7 dana ... saznaj vise

Total Pageviews

 

Copyright dr. Darko Milošević Zabranjeno kopiranje sadrzaja sajta u celosti ili delovima || Pametna specijalizacija grad Zaječar || +381.64.555.8581; +381.61.615.4768; || darkomi.de@gmail.com