Srbija reciklira samo jedan procenat komunalnog otpada, a 99 odsto završi na deponiji, dok u EU samo trećina otpada završi na deponiji, a 28 odsto u reciklaži.
Prema podacima Evropske statističke službe, u Srbiji je u 2014. proizvedeno 302 kilograma otpada po stanovniku od čega je 236 kilograma tretirano (reciklirano, kompostirano, spaljeno ili odloženo na deponije).
Međutim, od tretirane količine u Srbiji samo je jedan odsto recikliran a 99 odsto otpada je završilo na deponijama, preneo je danas Euraktiv Srbija.
Ni ostale zemlje koje streme ka članstvu u EU ne odnose se mnogo bolje od Srbije prema otpadu - i u Crnoj Gori 99 odsto otpada ide na deponije a u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Turskoj 100 odsto.
U EU je svaka osoba u 2014. proizvela u proseku 475 kilograma otpada od čega je 44 odsto reciklirano ili kompostirano.
Količina otpada po stanovniku u EU smanjena je za 10 odsto od 2002, kada je dostigla maksimum od 527 kilograma.
Proizvodnja komunalnog otpada po osobi u EU konstantno opada od 2007. i sada je ispod nivoa beleženog sredinom devedesetih.
Od 475 kilograma otpada proizvedenog po osobi u EU u 2014, 465 kilograma je tretirano - 28 odsto je reciklirano a isti procenat je završio na deponiji, 27 odsto je spaljeno a 16 odsto kompostirano.
Udeo otpada koji se reciklira ili kompostira u EU raste i sa 17 odsto u 1995. stiglo se do 44 odsto u 2014.
Količina otpada po osobi razlikuje se u velikoj meri od članice do članice EU i ide od manje od 300 kilograma do dva i po puta više.
Manje od 300 kilograma komunalnog otpada po osobi proizvedeno je u Rumuniji, Poljskoj i Letoniji a slede Češka i Slovačka sa tek nešto više od 300 kilograma.
Na drugoj strani je Danska sa 759 kilograma otpada po stanovniku godišnje a zatim idu Kipar, Nemačka i Luksemburg sa po više od 600 kilograma.
Članice EU znatno se razlikuju i po načinu na koji tretiraju komunalni otpad.
Gotovo polovina otpada reciklira se u Sloveniji (49 odsto) i Nemačkoj (47 odsto) dok se najviše kompostira u Austriji (32 odsto) i Holandiji (27 odsto).
Recikliranjem i kompostiranjem zajedno u Nemačkoj je 2014. godine tretirano 64 odsto otpada, u Sloveniji 61 odsto, Austriji 58 odsto, Belgiji 55 odsto a Holandiji 51 odsto.
Najmanje polovinu otpada spaljivanjem su tretirale Estonija (56 odsto), Danska (54 odsto), Finska i Švedska (50 odsto).
U Belgiji, Danskoj, Nemačkoj, Holandiji i Švedskoj samo jedan procenat otpada ide na deponije, sve ostalo su reciklira, kompostira ili spali.
Istovremeno je najveći deo otpada odložen na deponije u Letoniji (92 odsto), Malti (88 odsto), Hrvatskoj (83 odsto), Rumuniji (82 odsto), Grčkoj (81 odsto).