Please fill free to lisen music until you read blog :-)

Od komunalnog otpada do proizvodnje električne energije

Od komunalnog otpada do proizvodnje električne energije

Projekat obuhvata saniranje postojeće i izgradnju nove deponije, kao i sistema za prikupljanje gasa, preradu građevinskog otpada, tretman kontaminiranih voda...
Autor: Branka Vasiljevićsubota, 26.05.2018. u 22:00

На ово сметлиште, старо 40 година, сваког дана стигне око 1.500 то­на от­па­да (Фото Р. Крстинић)

Deponija „Vinča” formirana je 1978. godine, a od 1998. jedina je na području grada. Prima oko 1.500 tona otpada dnevno, što je čini najvećim mestom za odlaganje smeća u Srbiji. „Vinča” je i najveća neuređena deponija u ovom delu Evrope, ali i veliki ekološki problem, zbog čega se o njenoj sanaciji govori decenijama.
Posle velikih planova, priča, nerealizovanih ideja šta uraditi sa „Vinčom”, grad je 2015. godine objavio međunarodni poziv za prikupljanje ponuda kako bi se to pitanje rešilo javno-privatnim partnerstvom. U avgustu 2017. grad je odlučio da prihvati ponudu konzorcijuma francuske kompanije SUEZ i japanske ITOČU.
Od tog trenutka deponija postaje predmet skupštinskih sukobljavanja pozicije i opozicije, rasprave nevladinih ekoloških i neekoloških organizacija, ali i sugrađana zainteresovanih za sredinu u kojoj živimo.
Projekat regulisanja „Vinče” obuhvata saniranje postojeće i izgradnju nove deponije, izgradnju sistema za prikupljanje gasa i njegovu preradu u električnu energiju. U planu je i postrojenje za iskorišćavanje građevinskog otpada i za tretman kontaminiranih voda iz postojeće deponije. Ključno mesto zauzimaće proizvodnja električne energije spaljivanjem čvrstog komunalnog otpada.

Plan rada buduće deponije

– Preduslovi za izgradnju centra za upravljanje otpadom podrazumevali su uspostavljanje sistema koji se zasniva na izgradnji reciklažnih dvorišta i primarne reciklaže na nivou domaćinstava, separaciji otpada, izgradnji postrojenja koja gas i otpad pretvaraju u električnu i toplotnu energiju i postrojenja za tretman građevinskog otpada – priča Ivana Vilotijević, sekretarka za životnu sredinu.
Da bi se sve to uradilo, planirana je izgradnja 14 reciklažnih centara. Grad je, u saradnji sa „Gradskom čistoćom”, dosad opremio tri, preuzeo na upravljanje i reciklažni centar u Mirijevu, a u toku je pribavljanje dokumentacije za otvaranje još tri ovakva centra.
Planirane su dve stanice za razvrstavanje opasnog otpada, a u toku je i regulisanje urbanističke dokumentacije za izgradnju transfer stanica u Zemunu.
Glavni predmet sporenja sukobljenih strana kada je reč o sanaciji „Vinče” jeste rad postrojenja u kojem će se spaljivati komunalni otpad iz domaćinstava. Ivana Vilotijević kaže da će se izgradnja i eksploatacija raditi u skladu sa standardima naše zemlje, a u slučaju da oni ne postoje, primenjivaće se EU norme.
– Ovo postrojenje činiće sistemi za prijem komunalnog otpada, za njegovo sagorevanje, za tretman dimnog gasa, stalnog praćenja emisije u vazduhu, za tretman otpadnih voda, postrojenja za tretman nataloženog i letećeg pepela i ostatka posle čišćenja dimnih gasova... – kaže ona.

Kako bi trebalo da funkcioniše spalionica

Vrste otpada koje se, po ugovoru, ne smeju spaljivati jesu akumulatori, gume, izolacioni materijali (kamena vuna, azbest, kalcijum-silikatne ploče, keramička vlakna...), bela tehnika, frižideri, „klime”, zamrzivači, radioaktivni i klinički otpad...
Na osnovu odrednica ugovora razvrstani neopasni i nereciklirani otpad bi se spaljivao u izgrađenoj spalionici, a preostala šljaka, posle hlađenja, otpremala do posebne kasete u okviru „nove deponije”.
– Električna energija proizvodiće se u turbinskom postrojenju i isporučivati elektrodistributivnoj mreži. U toku grejne sezone parna turbina će pored električne energije proizvoditi i toplotnu i biće povezana na sistem daljinskog grejanja, na toplanu Konjarnik – napominje sekretarka za životnu sredinu.
Kako su objasnili u „Beo čista energija”, otpadni gasovi iz postupka spaljivanja prečišćavaće se do vrednosti propisanih važećom zakonskom regulativom u Srbiji.
– Postrojenje je opremljeno sistemom za kontrolu zagađenja vazduha, koji obezbeđuje da dimni gasovi sadrže dozvoljene vrednosti štetnih komponenti, u skladu sa propisima EU. Sistem ima i filter koji zadržava prašinu, suve reaktivne soli i apsorbent iz prečišćenih dimnih gasova, ali i merno-regulacionu opremu za stalno praćenje i kontrolu – kaže Vladimir Milovanović, direktor kompanije „Beo čista energija”.
Ostaci gasova direktno će se pakovati u posebne silose gde će se stabilizovati i prevoditi u čvrsto stanje, u skladu sa srpskim standardom.
Ko su privatni partneri grada
Opasan otpad iz procesa proizvodnje energije će se na odgovarajući način prikupljati i predavati firmi koja ima dozvolu za upravljanje ovom vrstom otpada. U okviru centra za upravljanje otpadom nije dozvoljeno odlaganje otpada sa karakteristikama štetnih i opasnih materijala, ističe Ivana Vilotijević.
Građani i privreda prestonice stvaraju 510.000 tona čvrstog komunalnog otpada godišnje, a u „Vinči” će sagorevati ukupno 340.000 tona.
Privatni partneri grada u ovom poslu su konzorcijum SUEZ – ITOČU, ali se pominje i firma „Beo čista energija” d.o.o. Kako su objasnili, ovo preduzeće je takozvana kompanija specijalne namene i osnovana je samo za potrebe realizacije projekta javno-privatnog partnerstva.
– Osnivači i vlasnici naše firme su SUEZ i  ITOČU. Svaki partner pojedinačno je vlasnik pola kompanije. Obe firme imaju globalne poslovne aktivnosti i rangirane su na top listi prvih 100 kompanija u svetu – kaže Vladimir Milovanović.
SUEZ je svetski lider u oblasti „pametnog” i održivog upravljanja resursima, a ITOČU je vodeća kompanija koja se bavi trgovinom i investicijama sa 160 godina dugom tradicijom. Tu su i uvoz i izvoz različitih proizvoda kao što su tekstil, mašine, metali i minerali, energija, hemikalije, hrana, proizvodi široke potrošnje, nekretnine, informaciona i komunikaciona tehnologija, kao i investiranje u razne poslove i projekte u Japanu i u inostranstvu. ITOČU ima oko 120 kancelarija u 63 zemlje uključujući i kancelariju u Beogradu, koja je otvorena 1962. godine.
Osnivači, po ugovoru, obezbeđuju sva finansijska sredstva neophodna za projektovanje, izgradnju i puštanje u rad „Vinče”, kao i upravljanje i održavanje svim izgrađenim postrojenjima, u periodu od 25 godina posle puštanja u rad. Posle isteka ovog perioda sva postrojenja prelaze u vlasništvo grada.
S druge strane, grad ima obavezu da obezbedi dopremanje čvrstog komunalnog otpada do deponije u Vinči i izda na korišćenje svu zemlju na kojoj se ona nalazi i na kojoj će se graditi različita postrojenja u periodu važenja ugovora.
Prema planu, priprema projekta za izvođenje i obezbeđenje građevinske dozvole za izgradnju treba da se završi krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine, a izvođenje svih investicionih radova i puštanje u rad do druge polovine 2021.

Pre­ra­da vo­de iz de­po­ni­je

(Foto Beo čista energija)
U pod­nož­ju po­sto­je­će de­po­ni­je bi­će iz­gra­đe­na ze­mlja­na bra­na. Oced­ne vo­de ce­vo­vo­dom će bi­ti od­ve­de­ne do po­stro­je­nja za pre­či­šća­va­nje i to na naj­ni­žoj ko­ti de­po­ni­je. Pre­či­šća­va­nje se vr­ši po­stup­kom „re­verz­ne osmo­ze”, a či­sta vo­da će se od­vo­di­ti da­lje do Du­na­va. Kva­li­tet pre­či­šće­ne vo­de tre­ba­lo bi da bu­de u okvi­ri­ma nor­mi pro­pi­sa­nih na­šim za­ko­nom.

Vi­še za­jed­nič­kih pro­je­ka­ta 

(Ovako će izgledati buduće postrojenje)
SU­EZ i ITO­ČU su za­jed­nič­ki re­a­li­zo­va­li mno­go pro­je­ka­ta, me­đu ko­ji­ma su če­ti­ri ener­ga­ne na čvrst ot­pad u Ve­li­koj Bri­ta­ni­ji, pro­je­kat desalinacije vo­de u Austra­li­ji, u Oma­nu i in­ve­sti­ci­je u si­stem za  snab­de­va­nje pit­kom vo­dom na Ka­nar­skim ostr­vi­ma. SU­EZ je sa­mo­stal­no re­a­li­zo­vao pro­je­kat ener­ga­ne na čvrst ko­mu­nal­ni ot­pad u gra­du Po­znanj u Polj­skoj, a ru­ko­vo­di i pre­ra­dom vi­še od 40 mi­li­o­na to­na čvr­stog ko­mu­nal­nog ot­pa­da, od ko­jih se se­dam mi­li­o­na to­na pre­ra­đu­je u 56 ener­ga­na ko­je ko­ri­ste ko­mu­nal­ni ot­pad za pro­iz­vod­nju elek­trič­ne i to­plot­ne ener­gi­je.

No comments:

Post a Comment

Climate-KIC Chalange Zaječar

Pomozi gradu #Zajecar da pronadje rešenja za neke od najtežih klimatskih izazova u svetu. Klimatske promene utiču na svaki grad na svakom kontinentu. Sve je više poremećaj ekonomije i utiče na ljudsko zdravlje. Prvobitno konceptualizovan kao 24-satni hackathon od strane Climate-KIC-a, #Climathon je odahnula kao globalni pokret, angažujući građane na klimatskim akcijama - i pružajući gradovima stalnu podršku na jedinstvenim izazovima sa kojima se suočavaju.

Građani, gradski zvaničnici i partneri se povezuju pod zajedničkom vizijom za zdraviji grad, koji se manifestuje u 24-satnom hakatonu kako bi pronašao inovativna gradska rešenja.







clock diagram revised_2.png
Climate-KIC podržan od EIT, deo Evropske Unije.

U nastavku prikazana je Mapa 1. grad Zajecar: Plan regulacije predlozi i Divlje deponije smeća grad Zaječar. Markirana je nova industrijska zona na Vanjinon jazu. Markirane su obilaznice i putevi, uključena je baza svetskih automobilskih kompanija i dobavljača opreme u Evropi.

Predlog: Uraditi e-gov Data Center Zajecar. IT sistem za upravljanje gradom kako bi se povećala mobilnost. Uključiti dobre primere e-gov: Cloud Computing Environement;



Mapa 1. grad Zaječar


DOBRI PRIMERI:

ECOMONDO: Sve ideje Climathon 2017 za pametne i izdržljive gradove

Klimatizacija i komunikacija Climathon Uticaji Urbano planiranje Urbana otpornost na klimatske promjene Rizici vezani za klimatske promjene Klimatski izazovi Održivi razvoj.

U Bolonji, aplikacija koja dozvoljava kompanijama da poboljšaju putanju puteva zaposlenih, pomažući im da izaberu manje zagađene puteve, na Venecijanskim specijalnim plivajućim platformama kako bi vratili "zelenu" u lagunu. Ovo su dva od 18 pobjedničkih Climathon projekata , 24-satni maraton koji predlažu korisne ideje za borbu protiv klimatskih promjena, predstavljene na Ecomondo (Fiera di Rimini) na forumu u kojem vodi geolog Mario Tozzi. Ovaj događaj organizuje Climate-KIC, evropska javno-privatna zajednica za borbu protiv klimatskih promjena, koordinirana u našoj zemlji od strane Climate-KIC Italy sa sjedištem u Bolonji.

Ovo uključuje pobedničke ideje Climathona u Leče, Veneciji, Sasariju i Bolonji, u kojima je učestvovalo i učešće CMCC-a.

Nakon prezentacija, predstavnici lokalnih institucija kao što su Regionalni savjetnik za zaštitu životne sredine regije Sardinija, Donatella Spano i savjetnici za životnu sredinu opštine Ćezena, Francesca Lucchi i opština Sassari Fabio Pinna razgovarali su s Angelicom Monako (direktor klime - KIC Italija) i Mauro Buonocore (Fondacija CMCC - Evro-mediteranski centar za klimatske promjene) o tome kako uključiti građane u borbu protiv klimatskih promjena.

Među pobedničkim projektima klimantskog maratona u 18 italijanskih gradova nalazi se "LinkShiftShare" , pobednički projekat Klimathon iz Lečea, gde se tema izaziva obalnom erozijom i zaštitom i razvojem obala. Ideja je da u okviru obalnog područja stvorimo integrisano upravljanje protokom vozila, pristupom na more, prirodnom prirodnom okruženju i tipičnim aktivnostima mjesta.

U Veneciji je odlikovao "Podići prije porasta nivoa mora" , koji integriše stvaranje umetničkih instalacija koje se mogu pretvoriti u platforme kako bi se u slučaju vanrednog stanja ugostili ljudi sa projektom društvenog i urbanog oporavka starih zgrada.

Dva projekta dobila su u Bolonji, prva je "Zefiro" , digitalna platforma koja omogućava kompanijama da svojim zaposlenima pruže aplikaciju za bolje upravljanje kućnim radom i drugim putovanjima. To je kako bi se ljudima omogućilo da izbjegnu zagađene ulice, trgovine ljudima ili bez "urbanih zelenih".

"Ostani cool" , s druge strane, usluga koja koristi klimatske i geografske podatke Kopernika i drugih urbanih baza podataka, identifikuje, mapira i komunicira položaj "hladnih mesta", tj. Parkova, muzeja i mjesta kulture, gdje "Uzmi utočište" tokom vrelih talasa. "Ostanite kul" namenjen je prvenstveno ljudima koji su krhki sa stanovišta zdravlja i / ili socijalno isključeni.

U Sassari projektu "Zeleni u vezu" dodeljena je aplikacija koja želi da promoviše zajednički model upravljanja za razvoj zelenih površina u istorijskom centru grada. Konkretno, projekat ima za cilj poboljšanje unutrašnjih bašti istorijskih domova privatnih građana i povezivanje među njima i sa javnim područjima, u cilju stvaranja zelenih puteva visoke vrijednosti životne sredine unutar grada.

"Walk on" je predlog koji je osvojio izazov u Salernou i ima za cilj poboljšanje mobilnosti i smanjenje zagađenja tokom gradske manifestacije "Luci d'Artista". Ideja uključuje upotrebu tepisona od reciklirane gume da pretvori kinetički pokret hiljada posjetilaca u električnu energiju. "Pametni tepih" će biti povezan sa aplikacijom (Tap @ Ap), koja će omogućiti informacije u realnom vremenu o broju preduzetih koraka, stvaranju energije i emisijama koje su izbegnute u pogledu CO2, uslova saobraćaja i mnogo više .


"Io cammino" je pobednički projekat Klimathona u Ferari. Cilj je da zajedno sa obrazovnim institucijama stvori sistem koji transformiše (pešake) pešačke rute (školski autobus peške) u igru (kako bi se podstakao razvoj ponašanja osjetljivih na pitanja održivosti još od detinjstva.

U Kaljariju izazov je dobio "Bird" , koji je razvio multifunkcionalni model urbane zelene infrastrukture.

U Napulju razvijeni koncept se fokusira na sposobnost prirode da se brani. Projekat podrazumeva sijanje čempresa u pufernim područjima radi sprečavanja ili usporavanja požara. U stvari, ova drveća su bogata vodom.

U Firenci je osnovan "Stapp Project" , aplikacija koja "uzbuđuje" turiste poštujući vodu i otpornost. Projekat Naide u Ćeseni je nagrađen od strane žirija, čiji je cilj razvoj rešenja za uštedu vode.

U Trentinu je Climathon osvojio tim "Dec € Uro" , koji je predložio stvaranje stabilnog senzora za detekciju podataka o vodama na terenu, koji se zatim prenose u realnom vremenu kontrolnim centrima.

Klima-KIC je najveće javno-privatno partnerstvo na ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama koje čine kompanije, akademske institucije i javni organi sa preko 200 evropskih partnera. Climate-KIC je jedna od zajednica znanja i inovacija koju je pokrenuo EIT, Evropski institut za inovacije i tehnologiju. Od 2016. godine podružnica Climate-KIC Italije aktivno je koordinirala aktivnosti u nacionalnom kontekstu.

Klima-KIC je najveće javno-privatno partnerstvo na ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama koje čine kompanije, akademske institucije i javni organi sa preko 200 evropskih partnera. Climate-KIC je jedna od zajednica znanja i inovacija koju je pokrenuo EIT, Evropski institut za inovacije i tehnologiju. Od 2016. godine podružnica Climate-KIC Italije aktivno je koordinirala aktivnosti u nacionalnom kontekstu.


Pet stvari koje trebate znati prije vašeg prvog Hackathona:

(1) na linku: https://www.climate-kic.org/projects/ možete pretražiti projekte po ključnoj reči.

Luka Vojvodić
Primer start up:

Sonja Jović
Primer start up:

Nikola Šarčević
Primer start up:

Violeta Jovanović

Darko Milošević

Dijjana Miljković


Contact Form

Name

Email *

Message *

Darko Milosevic, Ph.D.

Call Centar

Promotivna akcija kako dobiti besplatni website turistickog objekta traje do kraja 2011. god i ukljucuje oglasavanje u dva CRS-a (www.booking-hotels.biz i www.telenetholidays.com), sa besplatnim koriscenjem usluga oglasavanja max 1 vesti mesecno u trajanju od 7 dana ... saznaj vise

Total Pageviews

 

Copyright dr. Darko Milošević Zabranjeno kopiranje sadrzaja sajta u celosti ili delovima || Pametna specijalizacija grad Zaječar || +381.64.555.8581; +381.61.615.4768; || darkomi.de@gmail.com