Cloud computing and Virtual Reality for Smart City

Pojava paradigme cloud computinga pronašla je plodno tlo u disciplini pametnih gradova, pogotovo što se tiče njegovih prednosti kako u smislu velikog skladištenja podataka tako i analitičkih mogućnosti, ali iu pogledu pametna pružanja usluga gradske uprave. Ovo poglavlje ima za cilj pružanje metodoloških smjernica javnim / gradskim vlastima o korištenju i stvarnim koracima ka iskorišćavanju paradigme cloud computinga. Preciznije, on nudi jednostavnu metodologiju u obliku mape puta sa glavnim preprekama na koje se može očekivati ​​kada se migriraju javni servisi u oblak, zajedno sa setom preporuka koje olakšavaju donošenje odluka u različitim fazama ovog procesa. Takođe tvrdimo da usvajanje računara u oblaku ne bi trebalo biti izolovana akcija organizacije (gradska vlast / vladina agencija), već dio šireg strateškog modela zasnovanog na otvorenim inovacijskim praksama (korištenje open source tehnologija za platformu i aplikacije u oblaku, korišćenje otvorenih podataka, usvajanje metodologija angažovanja korisnika itd.), kao i korišćenje inovativnih poslovnih modela.

Virtual Reality for Smart City Visualization and Monitoring

U sadašnjosti Internet stvari (IoT), pametne gradske komponente (npr. Pametne zgrade, pametna infrastruktura itd.) Sve više prihvataju najsavremenije tehnologije za podršku složenim scenarijima koji uključuju odlučivanje, predviđanje i inteligentno aktiviranje. U tom kontekstu, postoji povećana potreba za vizuelizacijom informacija, kako bi se informacije propagirale krajnjim korisnicima na pametan, održiv i izdržljiv način. Trenutno, uprkos rastu IOT sektora, mnogi operateri IOT-a pružaju samo statičke vizualizacije. Međutim, potrebna su vizuelizacija interaktivnih podataka kako bi se postigli dublji i brži uvid, iznad onoga što je dostupno u postojećoj infrastrukturi, u pravcu podrške donošenju odluka od strane gradskih vlasti; pružajući informacije građanima u realnom vremenu. Ovaj rad se zasniva na tekućem istraživačkom radu koji se obavlja u laboratoriji ICS-FORTH za interakciju sa ljudskim računalima u oblasti vizuelizacije i interakcije sa informacijama u ambijentalnim inteligencijskim okruženjima, kako bi se predložio dizajn interaktivne Smart City Visualization okvir. U tom kontekstu mogu se koristiti napredne tehnike interakcije korisnika, uključujući interakciju zasnovanu na gestima sa ekranima velikog ekrana visoke rezolucije u alternativnim kontekstima korišćenja i impresivnim VR iskustvima. U tu svrhu, nekoliko tehnika za interakciju zasnovane na gestovima potvrđene su da predlažu dovoljno bogat skup pokreta koji se mogu prilagoditi korisničkim i kontekstnim zahtjevima i ergonomski, intuitivni i lako se izvoditi i zapamtiti, dok ostaje metaforički pogodan za adresiranu funkcionalnost . Pored toga, vizuelizacija Big Data se postiže korišćenjem 3D rešenja. Predloženi dizajn podržava iskustvo i interakciju sa informacijama putem VR tehnologija i velikih displeja, nudeći poboljšani kapacitet vizuelizacije podataka i povećanu dimenzionalnost podataka, čime se prevazilaze pitanja vezana za složenost podataka i heterogenost.

The Concept of Sustainability in Cities as a Spatial Management Paradigm

Hajduk Sławomira

 Važna komponenta aktivnosti planiranja gradske samouprave je implementacija koncepta održivog razvoja kroz pripremu i implementaciju aranžmana sadržanih u studijama o prostornom planiranju. Rad pokušava procijeniti načine implementacije ideje održivosti u uređenju prostora gradova koristeći korespondencijsku analizu. Identifikovao je gradove za koje se karakteriše nizak stepen implementacije koncepta održivosti na osnovu kriterijuma pokrivenosti planiranja. Rezultati istraživanja uključuju gradove poput Hel, Krynica Morska, Łeba i Nieszawa.

+++++
Iako nema nedostatka međunarodnih komentara o ambicioznijim kineskim razvojnim projektima i politikama, istraživači su relativno malo pažnje posvetili sve većoj važnosti pametnih gradskih ideja u okviru ovih. Zbog toga je sadašnje poglavlje usmjereno na dodavanje kolektivnog razumijevanja "pametnog urbanizma" u kineskom kontekstu. Međutim, umjesto da svoje ocene iz globalnih gradova u međunarodnom centru pažnje (na primjer, Šangaj) ili iz novih digitalnih tehnologija u primjernim razvojnim projektima (na primjer, Tianjin Eco-City), poglavlje odgovara pozivu Sheltona i kolega ( 2015) da istraže kako se "stvarno pametni grad" razvija u više "običnih" postavki (Amin i Graham 1997, Robinson 2006). Posebno slucaj Wuhan-a sluzi za ilustraciju nacina na koji je pametan gradski koncept "sleteo" u tipicno kinesko urbani prostor, s obzirom da grad nije ni obalna metropola niti dalekovoda. Slučaj Wuhan-a, i njegov nacionalni kontekst, potencijalno je empirijskog interesa za čitaoce koji su više upoznati sa pametnim razvojem grada na drugim mjestima; ali takođe ima posebnu važnost kao jedan od nekoliko gradova u kojima se trenutno podstiču nadimci i resurse kao model budućeg urbanog razvoja u Kini. U ovom poglavlju se bavimo dvema istraživačkim pitanjima: Šta je karakteristično za kineski pametan grad, kao što pokazuje Wuhan? A šta nam to govori o razvoju pametnog grada negde drugde?